III.
SASTAV
ZEMLJINE KORE U SRBIJI
Za
razliku od nekih zemalja u okruženju, Srbija obiluje solidnim rezervama nekih
retkih elemenata kao što su litijum, bor, barijum, fluor, bakar, olovo, cink,
srebro, zlato, platina, antimon, kadmijum, kalaj, volfram, nikl, molibden,
kobalt, itd. Pored, do sada otkrivenih nalazišta retkih elemenata, među stranim
kompanijama sve više vlada interes za istraživanjima novih lokacija u Srbiji,
tako da se svake godine utvrđuju novi depoziti retkih elemenata u Srbiji.
Ubrzani
razvoj nauke i tehnike uslovljava sve veću eksploataciju retkih elemenata, zbog
čega preti njihovo potpuno iscrpljivanje. Tako naprimer, postoji prognoza da će
antimon nestati za 15 godina a srebro za 10 godina. Neki naučnici procenjuju da
će cinka biti do 2037. godine a indijum i hafnijum, koji se koriste za
kompjuterske čipove, nestaće do 2017 godine, terbijum, koji se upotrebljava da
bi se dobilo zeleno svetlo u fluoroscentnim cevima, može nestati već do kraja
2013. godine. I platini, jednom od najređih i najskupljih elemenata, dani su
odbrojani. Platina
se upotrebljava za izradu raznih katalitičkih konvertora, koji se fabrički
ugrađuju u svako prevozno sredstvo da bi se smanjila štetnost izduvnih gasova.
Time se platina neprekidno gubi kroz auspuhe vozila. Tone ovog materijala
izbacuju se na ulice i puteve širom sveta, zbog čega se platina koncentriše u
kontejnerima mašina za usisavanje gradskih ulica. Procenjuje se da, ako bi se
svako od 500 miliona vozila, koje se danas koristi u saobraćaju, prebacilo na
gorljive ćelije, to bi dovelo do iscrpljivanja svetskih rezervi platine za samo
15 godina. Za platinu ne postoji sintetička zamena, kao ni za naftu ili
dijamante; kad se jednom iskoriste, nema načina da se na Zemlji više ikada stvore.
Zato savremene tehnologije tragaju za zamenu retkih elemenata. Tako naprimer,
postoje saznanja da su asteroidi puni platine, paladijuma, radijuma, osmijuma,
iridijuma, itd.
Analizom
uzoraka donetih sa Meseca, otkriveno je da tlo Meseca sadrži kobalt, aluminijum, magnezijum, nikl, gvožđe,
mangan, kalcijum i titan, što znači da bi nalazišta ovih ruda mogla da budu
predmet eksploatacije u budućnosti. Prema procenama naučnika, još su
interesantnije rezerve retkih metala, koji su na Zemlji vrlo skupi, a koji bi,
zahvaljujući napretku nauke i upotrebi novih tehnologija, mogli da postanu još
traženiji. Posebno su interesantna potencijalna nalazišta iridijuma, osmijuma,
paladijuma, platine, rodijuma, rutenijuma, kao i drugih retkih metala.
Sa napuštanjem
tehnologije motora sa unutrašnjim sagorevanjem, koja se oslanja na korišćenje
fosilnih goriva, i početkom upotrebe drugih vrsta motora, na kojima se uveliko
radi, potrebe za retkim elementima bi mogle znatno da porastu.
U pogledu
eksploatacije retkih elemenata posebnu ulogu ima zeolit. Zeolit pretstavlja
grupu od oko 200 minerala, a najčešće se pojavljuju šabazit, hojlandit,
apofilit, tomsonit, desmin, filipsit, analcim i klinoptilolit. Najvažnije
svojstvo zeolita je kapacitet katjonske razmene, odnosno sposobnost zeolita da
u svoju poroznu molekularnu strukturu upija i razmenjuje pozitivno
naelektrisane katjone i negativne anijone. Na taj način zeolit selektivno
absorbuje specifične molekule gasova i vode, vrši razmenu sopstvenih katjona za
druge katjone na bazi jonske selektivnosti. Zbog toga zeolit predstavlja
molekularni sunđer svih vrsta zagađivača, vode, vazduha i zemljišta,
uključujući i radioaktivna zagađenja. Nuklearna centrala u Černobilu je
dekontaminirana zeolitom. Dekontaminacija u Fukušimi se takođe vrši zeolitom.
Osim toga, zeolit je u praksi postao neophodna supstanca za izradu lekova i
upotrebu na farmama stoke i živine. Moguća je i jeftina proizvodnja sintetičkog
zeolita, pošto silicijuma i azota u prirodi ima u neograničenim količinama, ali
je njihov katjonski kapacitet u odnosu na prirodni zeolit daleko manji.
Opasnost od
iscrpljivanja resursa retkih elemenata se odražava na porast njihovih cena na
svetskim berzama. Tako naprimer, ne tako davno
kilogram neodijuma koštao je 130 dolara, dok sada košta oko 300 dolara.
Disprozijum je koštao 700 dolara, a sada košta hiljadu dolara po kilogramu itd.
Kako
raste potražnja za retkim elementima, postalo je ekonomski isplativo otvarati
nalazišta sa malim procentom tih elemenata u nalazištima. Tako na primer
nekadašnje nalazište rude gvožđa u kineskoj pokrajini Mongoliji sada je postalo
najveće nalazište lantanoida, iz koga se dobija 90 odsto svetske proizvodnje.
Svetska
jagma za retkim elementima Srbiji stvara povoljne uslove za brži izlazak iz
ekonomske krize, zato što je otkriveno da se u Srbiji nalazi veći broj lokacija
na kojima su utvrđena ležišta nekih od retkih elemenata. Ovi retki elementi su
uglavnom pratioci drugih vrsta elemenata i sirovina, koje su se u prethodnom
periodu eksploatisale ili se još uvek eksploatišu kao primarne, a u kojima su
neki retki elementi nekada predstavljali jalovinsku komponentu i kao takvi se
skladirali u vidu tehnološkog otpada.
Nenad Radulović
Нема коментара:
Постави коментар