Странице

Популарни постови

16.4.14.

IZVODLJIVOST DOBIJANJA RETKIH ELEMENATA I INDUSTRIJSKIH MATERJALA IZ TEHNOLOŠKOG OTPADA RTB-a BOR (Osamnaesti deo - IZVODLJIVOST DOBIJANJA SUMPORNE KISELINE IZ PIRITA)

II.3.1.4. Izvodljivost dobijanja  sumporne kiseline iz pirita


            Sumporna kiselina je najvažniji proizvod hemijske industrije, zbog čega spada u strateške materije. Proizvodnjom sumporne kiseline meri se industrijska aktivnost neke zemlje. Sumporna kiselina je uljasta tečnost bez boje i mirisa i vrlo je otrovna. Sa vodom se meša u svim odnosima uz oslobađanje velike količine toplote. Razara metale sa negativnim redoks potencijalom uz oslobađanje vodonika, dok bakar, živu i srebro razara uz oslobađanje SO2. Liveno gvožđe pasivizuje, što omogućuje da se sumporna kiselina čuva i transportuje u gvozdenim rezervoarima. Spada u najjača oksidaciona sredstva, a u dodiru sa tkivom i kožom izaziva opekotine.
Sumporna kiselina ima veliku primenu u raznim oblastima za:
- proizvodnju veštačkih đubriva,
- proizvodnju raznih sulfatnih soli (naprimer: CuSO4 x 5H2O),
- proizvodnju veštačkih vlakana, eksploziva, hlorovodonika, mineralnih boja itd.,
- punjenje akumulatora,
- rafinaciju mineralnih ulja,
- odvijanje organskih procesa (nitrovanje, sulfoniranje, esterifikacija),
- dehidraciju,
- upotrebu u metalurškim procesima,
- upotrebu u galvanotehnici, itd.
Sumporna kiselina se proizvodi na dva načina:
- pomoću tornjeva (nitrozni postupak),
- kontaktnim postupkom.
Navedeni postupci se razlikuju u načinu oksidacije SO2 i apsorpcije nastalog SO3.

Kontaktni postupak se češće primenjuje zato što je ekonomičniji i omogučuje dobijanje 99,5 % - ne kiseline. Kod kontaktnog postupka, katalizator i reagensi su u različitim agregatnim stanjima (čvrsto i gasovito) pa se kataliza vrši na površini katalizatora - heterogena kataliza. Ovaj postupak je uveden početkom XX. veka, a naziv je dobio po tome što se SO2 oksidiše vazdušnim kiseonikom u kontaktu sa površinom čvrstog katalizatora. Izvodljiva tehnološka šema proizvodnje sumporne kiseline prikazana je na sl. II.3.1.4.1.

Proces dobijanja sumporne kiseline počinje tako što se opran i pročišćen SO2 gas (dobijen prženjem pirita) oksidiše kiseonikom iz vazduha (dodaje se u višku) u prisustvu katalizatora, prema sledećoj reakciji:
2 SO2  +  O2 =  2 SO3 , uz oslobađanje 94,5 KJ/mol toplote.


Na prinos reakcije utiču temperatura, pritisak i koncentracija reagujućih gasova. Primenjuje se optimalna temperatura procesa od 450 – 500 0 C, pri kojoj je prinos SO3 nešto ispod 100 %, ali je na toj temperaturi najveća brzina reakcije. Temperatura procesa ne treba da prelazi 620 oC. Za ubrzanje procesa konverzije upotrebljava se katalizator V2O5. Kao nosač katalizatora obično se koristi SiO2.
Mehanizam delovanja katalizatora prikazan je sledećim reakcijama:
2 V2O5  + 2 SO2  =  2VOSO4  + V2O4
2 VOSO4  + V2O4  =  2 V2O4  + 2 SO3
2 V2O4  + O2   =  2 V2O5
Katalizator vremenom gubi katalitičku aktivnost, pa se s’ vremena na vreme mora delimično ili potpuno zameniti. Oksidacija i apsorpcija odvijaju se u dva stepena. U prvom stepenu se po dostizanju konverzije od oko 90 % nastali SO3 vodi na apsorpciju, a gas koji izlazi iz apsorbera vraća na konverziju u drugom stepenu. U proizvodnim uslovima SO3 se apsorbuje u 98,6 % -tnoj sumpornoj kiselini. Apsorpcija se izvodi u dva apsorbera:
1.                  Oleumski apsorber (dobija se oleum) i
2.                  Monohidratni  apsorber (dobija se 99,5 % - na sumporna kiselina).
            Stepen apsorpcije SO3 ne sme da bude manji od 99,95 %. Temperatura kiseline na izlazu iz apsorbera ne treba da je viša od 60 oC.
            Gasna smeša koja napušta apsorber sadrži oko 4 g/m3   SO2  i oko 0,3 g/m3 SO3, kao i sitne kapljice sumporne kiseline, zbog čega se vrši propuštanje gasa kroz toranj sa punjenjem (Na2CO3 za čišćenje SO2, odnosno sa NH4OH za čišćenje SO3). Pre toga se uklanjaju kapljice H2SO4 pomoću „Rašidovih prstena“. Dobijeni rastvori H2SO4, NaHSO4 i (NH4)2SO4 se slivaju na dno odgovarajućeg tornja. Šema prečišćavanja izlaznog gasa prikazana je na sl. II.3.1.4.2.


Nenad Radulović

Нема коментара:

Постави коментар